Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je popis od 237 poduzeća koja prema novom Zakonu o energetskoj učinkovitosti moraju uvesti sustav gospodarenja energijom ili provesti energetske preglede. Riječ je o značajnoj promjeni regulatornog okvira jer se obveze više ne određuju prema statusu „velikog poduzeća", nego prema stvarnoj potrošnji energije.
Što donosi izmjena Zakona o energetskoj učinkovitosti?
Dosadašnji propis obvezu redovitog energetskog pregleda vezao je prvenstveno uz status velikog poduzeća (najmanje 250 zaposlenih uz dodatne računovodstvene kriterije). Novi Zakon, koji je na snazi od 1. siječnja 2026., u prvi plan stavlja stvarnu potrošnju energenata, čime se obveze proširuju i na kompanije koje po broju zaposlenih ne pripadaju među najveće, ali su veliki potrošači energije. Zakon prenosi u hrvatski pravni poredak Direktivu (EU) 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti.
Dvije razine obveza: članak 29. i članak 30.
Prema objavljenom popisu, 74 tvrtke su obveznici prema članku 29. Zakona, dok je 163 tvrtke u režimu članka 30.
Članak 29. – Sustav gospodarenja energijom
Obveza se odnosi na poduzeća čija je prosječna godišnja krajnja potrošnja svih energenata u prethodne tri godine veća od 23,61 GWh. Takva poduzeća moraju uvesti sustav gospodarenja energijom certificiran od akreditiranoga neovisnog tijela prema relevantnim europskim ili međunarodnim normama (sustavi upravljanja energijom kao što su HRN EN ISO 50001).
Zakon im ostavlja rok do 11. listopada 2027. godine.
Na toj listi nalaze se, među ostalima: INA, HEP-Proizvodnja, HEP-Toplinarstvo, Konzum plus, Lidl Hrvatska, Kraš, Dukat, Croatia Airlines, Cromaris, HS Produkt, Belje plus, Imperial Riviera, Mlinar, Podravka, Studenac i Valamar Riviera.
Članak 30. – Energetski pregled poduzeća
Drugi prag postavljen je znatno niže. Poduzeća s prosječnom godišnjom krajnjom potrošnjom većom od 2,78 GWh, koja nemaju uveden odgovarajući sustav gospodarenja energijom, moraju najmanje jednom u četiri godine provesti energetski pregled cijelog poduzeća. Na toj je listi 163 društva, među kojima su PBZ, Erste banka, ACI, Arena Hospitality Group, Maistra, Liburnia Riviera Hoteli, Hrvatske ceste, Luka Rijeka, Luka Ploče, Međunarodna zračna luka Zagreb i mnogi drugi.
Rokovi za provedbu
Za dio od 163 poduzeća obveznih provoditi energetske preglede rok je već 11. listopada 2026. godine. Tvrtke koje prema prethodnom zakonu nisu već obavile energetski pregled moraju prvi pregled prema novim pravilima napraviti do tog datuma. One koje su pregled već provele moraju novi napraviti najkasnije četiri godine nakon prethodnoga.
Sam pregled nije kraj obveze. Kompanija mora u roku od 15 dana od primitka izvješća izraditi četverogodišnji akcijski plan s tehnički i ekonomski izvedivim mjerama koje proizlaze iz preporuka energetskog pregleda. Plan potom mora usvojiti uprava društva i javno ga objaviti u sklopu godišnjeg izvješća.
Transparentnost i javno izvještavanje
Obveznici iz članka 30. u godišnjem izvješću moraju objavljivati podatke o provedenim mjerama iz akcijskog plana, ali i godišnju potrošnju energije u kilovatsatima i vode u kubičnim metrima te ih usporediti s potrošnjom u prethodne tri godine. Time će javnosti postati dostupno više podataka o potrošnji dijela hrvatskih kompanija.
Kazne za neispunjavanje obveza
Navedene obveze nisu samo deklarativne. Tvrtka koja ne uvede propisani sustav gospodarenja energijom, ne obavi energetski pregled, ne izradi ili javno ne objavi akcijski plan ili se ne upiše u propisani registar može biti kažnjena iznosom od 2.650 do 66.360 eura. Za odgovornu osobu u kompaniji predviđena je dodatna novčana kazna od 260 do 1.990 eura.
Što obuhvaća energetski pregled?
Energetski pregled prema Zakonu mora se temeljiti na izmjerenim i sljedivim podacima te obuhvatiti zgrade, tehnološke procese ili industrijska postrojenja i prijevoz. Pregled mora identificirati konkretne mogućnosti ušteda te procijeniti njihovu ekonomsku izvedivost. Prema definiciji iz Zakona, energetski pregled je sustavan postupak stjecanja odgovarajućeg znanja o postojećem profilu potrošnje energije, utvrđivanja i kvantificiranja troškovno učinkovitih mogućnosti ušteda energije te izvješćivanja o rezultatima.
Na stranici MINGO - ENERGETSKA UČINKOVITOST nalaze se relevantni propisi, ali i registri ovlaštenih tvrtki za provedbu energetskih pregleda.
Izvori:
-
Lider Media: „Država izdvojila 237 tvrtki: Stižu im nove energetske
-
Narodne novine: Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 155/25)
-
HUP: „Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti donosi nove obveze za poduzeća"
Ako trebate pomoć pri pripremi dokumentacije, izradi akcijskog plana ili odabiru ovlaštenog energetskog stručnjaka, kontaktirajte nas za konzultacije.